Specijalista ishrane dr Veroslava Stanković otkrila je koje voće ima najviše šećera i zbog čega bi trebalo da organičite njegov unos.
Tokom ljetnjih mjeseci voće i povrće je nezaobilazno na našem meniju. S dolaskom visokih tmperatura, organizmu više prijaju svježe namirnice, a voće i povrće je puno vitamina, minerala, vlakana i odlično je za zdravlje, međutim to ne znači da možemo da ga jedemo u neograničenim količinama, jer ono ipak sadrži šećer.
To je slatiš iz prirode sa kojim ne treba pretjerivati.
“Oko 200 grama voća dnevno je sasvim dovoljno, tom količinom se unosi dovoljna količina svih mineralnih materija koje su nam potrebne i dijetnih vlakana. Ako govorimo o sokovima, svježe cijeđenim, to je količina od 120 do 150 mililitara dnevno, ne više. Povrće minimum 400 grama odnosno četiri porcije. Povrće nema šećera, ima mineralnih materija, dijetnih vlakana koja su nam neophodna za zdravlje čitavog organizma”, rekla je jednom prilikom za RTS specijalista ishrane dr Veroslava Stanković.
Ona je također objasnila i koje su posljedice pretjeranog unosa voća.
“Ukoliko je duži vremenski interval tokom kojeg unosite veću količinu može doći do promjene glikoregulacije, odnosno do porasta glikemije, a samim tim može tokom vremena da dovede do pojave gojaznosti, hiperinsulinemije i dijabetesa tipa 2”.
KOJE VOĆE SADRŽI NAJVIŠE ŠEĆERA?
“Šljiva i grožđe sadrže najviše šećera, ne uzima se džabe grožđani šećer. Što se tiče lubenice i dinje, nevjerovatno je da lubenica ima veći glikemijski indeks od dinje, a dinja je naizgled slađa, ali opet ima manju količinu vode od lubenice, tako da je možda preporuka dinja koja ima i veću nutritivnu vrijednost u odnosu na lubenicu”, rekla je dr Stanković za RTS.
Specijalista ishrane je objasnila i koje voće je teže za varenje i zašto.
“Šljive i kruške spadaju u voće koje je teže za varenje zato što imaju veću količinu dijetalnih vlakana. Inače je to izuzetno zdravo voće. Što se tiče kajsije, breskve, oboje su obojeno voće koje ima veliku količinu beta karotena i ostalih fitonutrijenata koji imaju antioksidativnu ulogu. Ne bih zaobišla kupinu, jagoda je već prošla, malina, sve to bobičasto voće koje je prebogato fitonutrijentima, pomaže u borbi protiv karcionoma, slobodnih radikala, za podizanje imuniteta”.
Dr Stankovića ističe da je izuzetno važno da unosimo do tri litra vode dnevno tokom cijele godine, a ljeti i više ukoliko je povećana fizička aktivnost.
Međutim, ona savjetuje da ne pijemo uvijek samo vodu sa česme.
“Ne treba stalno piti vodu sa česme, nego ponekad i onu mineralnu jer u toku ljetnjih mjeseci gubimo veću količinu elektrolita, natrijuma i kalijuma, i to možemo da unesemo putem te vode ukoliko ne unosimo neke supice, čorbice. Što se tiče voća, lubenica je voće koje sadrži najviše vode, kod povrća je to krastavac i paradajz, ali krastavac može da nam nadoknadi vodu i smanji žeđ u kratkom vremenskom intervalu”.
Specijalista za ishranu je na kraju objasnila i da li nam i koliko hladne namirnice pomažu da se rashladimo i šta je najviše pomaže po velikim vrućinama.
“Pretjerano hladne namirnice ne hlade organizam. Tu imamo fiziološki efekat, kad unesemo hladnu hranu naš organizam se trudi da poveća našu tjelesnu temperaturu, pa onda dolazi do zagrijavanja. Međutim, ne možemo te namirnice ni da držimo na sobnoj temperaturi jer je prilično visoka, dovodi do razvoja bakterija. Znači, prohlađene namirnice su idealne za ove vremenske intervale, naročito mogu da rashlade mliječni proizvodi, jogurt, kefir, kiselo mlijeko, pa čak ponekad i slatko mlijeko”, poručila je ona.
