Zoran Vakula, poznati meteorolog iz Hrvatske, čije se prognoze detaljno prate u Bosni i Hercegovini i ostatku regiona, ističe i da “sigurne prognoze” ne postoje.
Preporučuje praćenje prognoza 7 do 10 dana unaprijed, uz naglasak da se ne oslanjamo samo na izračun jednog modela atmosfere.
Prema još preliminarnim analizama, koje trebaju provjeriti i potvrditi klimatolozi DHMZ-a, srednja mjesečna temperatura zraka ovogodišnjeg februara diljem Hrvatske rekordno je visoka!
Odstupanja od prosječnih vrijednosti iz razdoblja 1991. – 2020. uglavnom su od 4 do 6°C na Jadranu te od 6°C do čak 8°C u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Također, kako piše meteorolog Zoran Vakula za HRT, svi dani u mjesecu u gotovo svim mjestima bili su barem malo topliji od prosječnih. Pritom je u većini Hrvatske zabilježen manjak oborina u odnosu na prosjek, ponegdje i znatan, osim na sjevernom Jadranu i dijelu Gorskog kotara, gdje je veljača imala i za oko 80 % veću količinu oborina od prosječne.
Iznadprosječna toplina februara te pozitivno odstupanje od prosječne temperature zraka u januaru i pogotovo decembru pridonijelo je i srednjoj sezonskoj temperaturi zraka visokoj kao rijetko kada, ponegdje i kao nikada do sada u znanoj povijesti službenih meteoroloških mjerenja, koja su u našim krajevima počela još sredinom 19. stoljeća. Odstupanja od prosjeka većinom su od 3 do 5°C.
“Dugoročne prognoze za mart i dalje su postojane – postoji prilično velika vjerojatnosti još jednog barem malo toplijeg mjeseca od prosječnog u sada već dugom nizu koji traje od juna 2023. godine, u dijelu Hrvatske čak i od svibnja. Naime, posljednji diljem Hrvatske barem malo hladniji mjesec od prosječnog bio je april prošle godine”, podsjeća Vakula.
Naravno, ostvarenje te prognoze pozitivnog odstupanja srednje mjesečne temperature zraka ožujka ne znači izostanak povremenih hladnijih razdoblja. Uostalom, mart je, podsjeća Vakula, poznat po promjenjivosti, kao i po mrazevima, i to ne samo slabijima. I dok mnogi govore kako je to neprijeporno nakon ovako tople veljače i cijele zime te kako “mora doći do znatnijeg zahladnjenja” koje bi barem malo “izjednačilo” ovu toplinu zimskih mjeseci, Vakula podsjeća na slučajeve u prošlosti kada i nije bilo tako.
Primjerice, 2014. godine, unatoč februaru znatno toplijoj od prosjeka, i mart je bio takav, ponegdje čak i bez temperaturnih minusa ili uz samo “blage” minuse.4
Ukratko, Vakula ističe da “sigurne prognoze” ne postoje. Preporučuje praćenje prognoza 7 do 10 dana unaprijed, uz naglasak da se ne oslanjamo samo na izračun jednog modela atmosfere, nego na ansambl prognoze – skupa izračuna više različitih modela, na temelju kojih stručnjaci DHMZ-a svakodnevno pripremaju prognoze.
